#: locale=hr-HR
## Tour
### Description
tour.description = © 2021 CogitoLab j.d.o.o. Sva prava pridržana.
### Title
tour.name = Staza Gospi Sinjskoj
## Skin
### Button
Button_18E32C99_C533_F528_41E1_F4D95B8588FC_mobile.label = UPUTE
Button_1B998D00_16C4_0505_41AD_67CAA4AAEFE0.label = POČETNA TOČKA
Button_1B998D00_16C4_0505_41AD_67CAA4AAEFE0_mobile.label = POČETAK
Button_1B999D00_16C4_0505_41AB_D0C2E7857448_mobile.label = PANORAME
Button_1B9A3D00_16C4_0505_41B2_6830155B7D52.label = UPUTE
Button_1B9A3D00_16C4_0505_41B2_6830155B7D52_mobile.label = REALTOR
Button_1B9A4D00_16C4_0505_4193_E0EA69B0CBB0.label = FLOORPLAN
Button_1B9A4D00_16C4_0505_4193_E0EA69B0CBB0_mobile.label = FLOORPLAN
Button_1B9A5D00_16C4_0505_41B0_D18F25F377C4.label = ALBUM
Button_1B9A5D00_16C4_0505_41B0_D18F25F377C4_mobile.label = PHOTOS
Button_1B9A6D00_16C4_0505_4197_F2108627CC98.label = LOKACIJE
Button_1B9A6D00_16C4_0505_4197_F2108627CC98_mobile.label = LOKACIJE
Button_221B5648_0C06_E5FD_4198_40C786948FF0_mobile.label = lorem ipsum hrvatski
Button_23F057B8_0C0A_629D_41A2_CD6BDCDB0145_mobile.label = lorem ipsum hrvatski
Button_2B03BF93_C537_5339_41BA_75056F8772E0_mobile.label = USTRAJNOST
Button_2B37DA25_C537_5D18_41E1_9A9A2CCED09B_mobile.label = POMOĆ
Button_2B713A3C_C532_BD68_41E6_E73BE950CE4B_mobile.label = FLOORPLAN
Button_2B714A3D_C532_BD68_41A0_AAC17F69BAC8_mobile.label = PHOTOS
Button_2B71AA3E_C532_BD68_41D6_AE902DACC1FC_mobile.label = REALTOR
Button_2B777A41_C532_BD18_41BB_E37602C6FD26_mobile.label = HRABROSTI
Button_2B778A40_C532_BD18_41C1_9375CD7D6F66_mobile.label = VRIJEDNOSTI
Button_2B7EEA3B_C532_BD68_41DD_3F1FBD23F7B2_mobile.label = LOKACIJE
Button_2BDBC411_C536_B538_41DF_640A862918CF_mobile.label = POBJEDA
Button_34945974_32B2_262E_41C3_FCF4BF8C79F0.label = VRIJEDNOSTI
Button_349B96B8_32B6_2A32_41CA_0ECA7C63A8CA.label = HRABROST
Button_34A1653F_3292_EE38_41C7_0AE273F69299.label = POMOĆ
Button_34A3C433_3296_2DCB_41C9_EC2CF633AE21.label = USTRAJNOST
Button_34A5BC67_3292_5E4D_41C4_195F81C7A3F9.label = POBJEDA
Button_3543A538_3396_6FF9_41B6_4104D04363D0.label = RERA STANICE
Button_403840DC_8071_F57C_41D2_590731B5556D.label = MAPA
Button_4368A95E_C99F_DFCF_41E4_C286243A55C0_mobile.label = RERA
Button_494906B2_8052_BDC7_41E0_2644F819FBC5.label = POPIS PANORAMA
Button_49CC1E50_C993_75D2_41CB_7236612799F3_mobile.label = ŽIGOVI
Button_500188E5_C9BD_7EF7_41AA_B5E3DC66F732_mobile.label = ZANIMLJIVOSTI
Button_553BA054_614D_B972_41C1_93173020C464.label = ZANIMLJIVOSTI
### Multiline Text
HTMLText_0B4B0DC1_11C0_6277_41A4_201A5BB3F7AE_mobile.html = john doe
licensed real estate salesperson
Tlf.: +11 111 111 111
jhondoe@realestate.com
www.loremipsum.com
{{quiz.items.found}}/{{quiz.item.count}}
{{quiz.items.found}}/{{quiz.item.count}}
location
address line 1
address line 2
Mauris aliquet neque quis libero consequat vestibulum. Donec lacinia consequat dolor viverra sagittis. Praesent consequat porttitor risus, eu condimentum nunc. Proin et velit ac sapien luctus efficitur egestas ac augue. Nunc dictum, augue eget eleifend interdum, quam libero imperdiet lectus, vel scelerisque turpis lectus vel ligula. Duis a porta sem. Maecenas sollicitudin nunc id risus fringilla, a pharetra orci iaculis. Aliquam turpis ligula, tincidunt sit amet consequat ac.
Lorem ipsum
dolor sit amet
consectetur adipiscing elit. Morbi bibendum pharetra lorem, accumsan san nulla.
Mauris aliquet neque quis libero consequat vestibulum. Donec lacinia consequat dolor viverra sagittis. Praesent consequat porttitor risus, eu condimentum nunc. Proin et velit ac sapien luctus efficitur egestas ac augue. Nunc dictum, augue eget eleifend interdum, quam libero imperdiet lectus, vel scelerisque turpis lectus vel ligula. Duis a porta sem. Maecenas sollicitudin nunc id risus fringilla, a pharetra orci iaculis. Aliquam turpis ligula, tincidunt sit amet consequat ac, imperdiet non dolor.
Integer gravida dui quis euismod placerat. Maecenas quis accumsan ipsum. Aliquam gravida velit at dolor mollis, quis luctus mauris vulputate. Proin condimentum id nunc sed sollicitudin.
Donec feugiat:
• Nisl nec mi sollicitudin facilisis
• Nam sed faucibus est.
• Ut eget lorem sed leo.
• Sollicitudin tempor sit amet non urna.
• Aliquam feugiat mauris sit amet.
VRIJEDNOSTI (SOLIN - KLIS):
HRABROST (KLIS - DUGOPOLJE):
POMOĆ - (DUGOPOLJE - DICMO):
USTRAJNOST (DICMO - KUKUZOVAC):
POBJEDA (KUKUZOVAC-SINJ):
VRIJEDNOSTI (SOLIN - KLIS):
Mauris aliquet neque quis libero consequat vestibulum. Donec lacinia consequat dolor viverra sagittis. Praesent consequat porttitor risus, eu condimentum nunc. Proin et velit ac sapien luctus efficitur egestas ac augue. Nunc dictum, augue eget eleifend interdum, quam libero imperdiet lectus, vel scelerisque turpis lectus vel ligula. Duis a porta sem. Maecenas sollicitudin nunc id risus fringilla, a pharetra orci iaculis. Aliquam turpis ligula, tincidunt sit amet consequat ac, imperdiet non dolor.
Raspored Svetih Misa
Nedjeljom: u 8.00, 9.30 i 11.00 sati
Radnim danom: od 1. svibnja do 30. rujna u 18.00 sati
- od 1. listopada do 30. travnja u 16.30 sati
Ispovijed
Pola sata prije mise
Klanjanje
Četvrtkom nakon mise (periodično)
Krunica
Nedjeljom u 10:30
U listopadu radnim danom prije mise
Jedno od najvažnijih arheoloških otkrića krajem 19. st. iz vremena starohrvatskog doba dogodilo se upravo slučajno. Naime na Otoku je, nakon što je 1875. godine izgorjela stara crkva, na njenom mjestu sagrađena 1880. nova, današnja. Kada su se 1898. počeli kopati temelji za zvonik, otkriveni su ostaci starih zidova, što je automatski privuklo veliku pozornost tadašnjega ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu don Frane Bulića, koji je krenuo u podrobnija istraživanja. Uskoro, 28. kolovoza 1898. g. u predvorju otkrivene crkve sv. Stjepana su bili iskopani ulomci natpisa sa slovima HEL Sam F. Bulić je uočio da se radi o prednjoj strani sarkofaga (razbijen u devedeset komada) koja je čitava ispunjena tekstom. Nakon pomne analize, prikupljanja i spajanja kamenih dijelova fragmenata don Bulić je uspio pročitati cijeli oštećeni grobni natpis sa jasno vidljivom godinom ljeta Gospodnjega 976.
Na Gospinu otoku bila je sagrađena u X st. trobrodna crkva sv. Stjepana s atrijem koja je bila mauzolej hrvatskih kraljeva. U njezinim je ostacima 1898. nađen razbijeni sarkofag s nadgrobnim natpisom kraljice Jelene.
Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu. Nastalo je podno srednjovjekovne tvrđave. Naziv je nastao od riječi klisura na kojoj je izgrađena tvrđava. Bio je prvi hrvatski glavni grad, te kraljevska prijestolnica za vrijeme dinastije Trpimirovića.
Klis, kao brdo oko kojega se razvilo istoimeno naselje, najpoznatije je po svojoj tvrđavi koja je jedan od simbola hrvatskog otpora u vrijeme prodora Turaka. Promatran iz Splita, vrh Klisa djeluje kao hrid sa čije zapadne strane se pruža Kozjak, a istočne Mosor. Ujedno je predstavljao prijevoj koji je spajao Split sa zaleđem, odnosno Zagorom. Tu ulogu ima i danas, jer njime prolaze stara i nova cesta iz Splita prema sjeveru, odnosno spoj prema novoj autocesti. Klis se nalazi oko 5 km od Splita.
Klis je u 9. stoljeću bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva, odnosno u tom svojstvu hrvatski glavni grad. Kasnije je pripadao raznim hrvatskim feudalcima.
Zbog svoga istaknutog položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište uskoka, hrvatskih boraca protiv turske i mletačke najezde.
Sveti Ivane Pavle, s prozora tvog nebeskog doma udijeli nam blagoslov! Blagoslovi Crkvu koju si volio, kojoj si služio i koju si vodio, hrabreći je na putovima ovoga svijeta, donoseći Isusa svima i sve k Isusu. Blagoslovi mladež koju si toliko volio. Pomozi im sanjati, pogled im upravi gore, prema svjetlu, koje će rasvijetliti staze njihovih života ovdje na zemlji. Blagoslovi obitelj, sve obitelji blagoslovi! Ti si uočio sotonski napad na ovu nebesku iskru koju je Bog upalio na zemlji. Ivane Pavle, svojom molitvom štiti naše obitelji i svaki začeti život u njima. Moli za cijeli svijet koji se nalazi u teškoćama, koji pritišću ratovi i nepravde. Ti si se borio protiv rata pozivajući na dijalog i širio si ljubav: moli za nas da i mi postanemo neumorni donositelji mira. Sveti Ivane Pavle, s prozora tvoga nebeskog doma, gdje te gledamo s Blaženom Djevicom Marijom Bogorodicom, pošalji nam Božji blagoslov.
Amen.
"Još mi je ostala jedna riječ, zadnja, ali možda najvažnija. Upravljena je tebi, draga mladeži. Radi se o kratkoj, ali bitnoj riječi. Evo je: Isus Krist je »put, istina i život« (usp. Iv 14, 6). On neće nikoga iznevjeriti i najbolji je prijatelj mladeži.
Dopustite da vas zahvati (usp. Fil 3, 12) kako bi mogli postati nositelji glavne uloge velike i divne pustolovine, ispletene ljubavlju prema Bogu i bližnjemu (usp. Mt 22, 37-40). Budućnost je u vašim rukama: vaša budućnost, ali i budućnost Crkve i vaše domovine. Sutra ćete se morati suočavati s velikim odgovornostima. Bit ćete na razini svojih budućih zadataka, ako se sada na odgovarajući način pripravite uz pomoć svoje obitelji, Crkve i odgojnih ustanova.
Nađite svoje mjesto u Crkvi i u društvu, prihvaćajući velikodušno zadaće koje vam se sada povjeravaju u obitelji i izvan nje. To je najprikladniji način priprave za sutrašnje zadatke koji vas očekuju. Ne zaboravite nikada da je svako uređenje vlastitoga života, koje nije u skladu s Božjim naumom o čovjeku, određeno na neuspjeh, i to prije ili kasnije. Čovjek se naime jedino s Bogom i u Bogu može potpuno ostvariti i postignuti puninu prema kojoj teži iz dubinâ svojega srca.
Jedan je vaš pjesnik napisao: »Felix, qui semper vitae bene computat usum«, to jest »Sretan je onaj tko uvijek smišlja kako će dobro upotrijebiti život« (M. Marulić, Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in Cruce, v. 77). Odlučnu ulogu ima izbor pravih, a ne prividnih vrijednosti; izbor prave istine, a ne poluistinâ ili možda lažnih istina. Ne vjerujte onima koji vam obećavaju lagana rješenja. Bez žrtve se ne može sagraditi ništa veliko."
Molitva za obraćenje hrvatskoga naroda
Gospe naša, pred tvojom su Slikom, tvojim zagovorom naši pretci u obrani Sinja 1715. godine izmolili od Boga dar slobode. Brojni su njihovi potomci ostali zahvalni tebi i Bogu za čudesnu obranu. Nažalost, među našim sunarodnjacima, krštenim u ime Isusa Krista, velik je broj onih koji se smatraju Kristovim učenicima, ali ne slijede njegov nauk ni volju Oca Nebeskoga. Svojim riječima obeščašćuju tvoje ime, ime Božje, ime Isusa Krista i Božjih svetaca. Čine različita bezakonja i nepravde. Uhvaćeni su u različite mreže robovanja nutarnjim i vanjskim porocima. Molim te, Majko naša, izmoli mi milost trajnog obraćanja kako bih mogao/la moliti za obraćenje svojih sunarodnjaka i cijeloga svijeta da raste broj onih koji će ljubiti Boga svom dušom svojom, svim umom svojim, svim srcem svojim, a bližnjega svoga kao samoga sebe. Hvala ti, Gospe Sinjska. Amen. Možete još pročitati: Psalam 127,1-2; Matej 6,5-15; Matej 15,7-9; Matej 21,28-32; Matej 21,42-43; Luka 13,2-5; Luka 13,6-9; Luka 15,4-7; Luka 19, 41-44
Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio! I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta. (Mt 28, 18b-20)
Što je sakrament krštenja, što postajemo po njemu i koji je vidljivi znak?
Sakramentom krštenja primamo novi život milosti – postajemo djeca Božja i članovi zajednice vjernika – Crkve. Krštenje je vidljivi znak naše sličnosti Isusu Kristu. Vidljivi znak krštenja je polijevanje vodom i izgovaranje riječi: „I., ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga“.
Koga, kada i gdje Crkva sve krsti?
Crkva krsti bilo djecu bilo odrasle i to u svako vrijeme, ali posebno na uskrsno bdijenje, kada se slavi Kristovo uskrsnuće. U pravilu se dijete krsti u prvim tjednima života. Pravilo je da se krštenja slave u župnim crkvama za vrijeme mise.
Tko valjano može krstiti?
Valjano u Crkvi može krstiti biskup, svećenik i đakon, a u smrtnoj opasnosti može svaki čovjek ako ima nakanu činiti ono što čini Crkva kod krštenja: pravilno izgovori formulu krštenja i polije novokrštenika čistom vodom po čelu (npr. medicinska sestra u bolnici ako je dijete u neposrednoj smrtnoj opasnosti).
Koji su plodovi krštenja?
Najveći plod krštenja je otpuštenje istočnoga grijeha i svih osobnih grijeha (ako je krštenik odrasla osoba) i rođenje na novi život, po čemu čovjek postaje posinjenim djetetom Božjim, hramom Duha Svetoga. Na taj način krštenik biva pridružen Crkvi, Otajstvenom Tijelu Kristovom. Krštenje u naše duše utiskuje neizbrisiv biljeg, pa se krštenje ne može ponoviti.
Može li se spasiti bez krštenja?
Svi ljudi koji, potaknuti milošću iako nisu upoznali Crkvu iskreno traže Boga i trude se vršiti njegovu volju poštivajući glas svoje savjesti, mogu se spasiti iako nisu primili krštenje. Što se tiče djece koja su umrla bez krštenja, Crkva nas poziva da imamo povjerenja u Božje milosrđe i da molimo za njihovo spasenje.
Abba je aramejska riječ. Isus je redovito rabi u svojem obraćanju Bogu i Ocu. Posebno je dirljiv zaziv „Abba! Oče!“ u propovijedanju muke, dok Isus u Gestemaniju upoznaje i proživljava smrtnu tjeskobu. Isus, u napuštenosti i očaju, s apsolutnim pouzdanjem prepušta se Bogu. Zove ga i jest „Abba“, Tata, jedincati temelj njegova života. Zato je on istinski Sin. Ta Isusova vjera u Očevu ljubav bez ikakva dokaza, štoviše protiv svakog dokaza, je ozdravljenje od iskonskog grijeha. Adam nije vjerovao Bogu i sakrio se od njega.
Novi Adam, Krist, iz ponora smrti, prepušta se Bogu Ocu s povjerenjem. U Isusu se svatko, iz svakog kutka izgubljenosti, može obratiti Bogu kao Ocu. Isus, dok se ovdje čini bratom sviju, objavljuje se kao Sin, jedini koji živi Očevu ljubav. Nalazimo se u središtu kršćanske vjere. Riječ Abba objavljuje svu Božju tajnu. U jedincatoj ljubavi imenuje Sina i izražava Oca. Riječ Abba objavljuje povjerljivi odnos s Bogom. Pretpostavlja svjesnost sinovstva i iskustvo da možemo biti u vlastitoj kući s Bogom, jer Duh Sveti, Božji život, u nama kliče „Abba, Oče“. Time nam daje dostojanstvo sinova u Sinu. Taj Duh posinjenja znači slobodu pred svim drugim oblicima lažne podčinjenosti.
Abba, kao poklik, je neka mantra ili najdraža molitva kršćanskoj tradiciji. Isus nas je poučio da na ovoj zemlji nikoga ne zovemo „oče“ jer jedan je naš Otac, onaj na nebesima. Otac je počelo života i jest samo jedan. Mi smo svi sinovi. Ono što jesmo i imamo, to smo primili. Sveti Franjo je s razlogom želio da se svi međusobno zovemo braća i sestre. Temeljni grijeh nas sinova je željeti Očevo mjesto. To je izvorno ocoubojstvo koje nam, od Adama, zabranjuje prihvaćanje nas samih kao sinova i kćeri, a drugih kao braće i sestara. To je izvor svakoga našega zla i uništava našu bit sinova u Sinu. Jedini Otac, koji čini da njegova ljubav pada na zle i na dobre, je Otac milosrđa. Nije On otac protivnik, kako nam ga predstavlja neprijatelj, nego Otac koji daruje Sinu sve, to jest samoga sebe. Nije on zakon nego sloboda; nije gospodarenje nego ljubav, nije posjedovanje nego dar.
Prepoznavajući Boga kao našega Oca, mi postajemno svjesni svojega sinovstva i našega međusobnoga bratstva. Doista ćemo biti blaženi ako se prema svojem bratu i sestri, bez obzira na njihovo podrijetlo, odnosimo polazeći od prepoznavanja Božjeg očinstva.
Na istočnoj strani Dugopolja, u zaseoku Kute smještena je crkva Svetog Roka. To je jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom. Pretpostavlja se da je sagrađena početkom 19. stoljeća, na mjestu starije porušene crkve iz druge polovice 18. stoljeća, vjerojatno nakon 1783. godine kada se kuga iz naselja Kotlenice spustila u Dugopolje, pa je i crkva podignuta na istočnoj strani sela, onoj prema Kotlenicama. Što slijedi i religijsku logiku, s obzirom da je sv. Roko zaštitnik protiv zaraznih bolesti. U apsidi je kameni oltar sa kraja 19. stoljeća, a na oltaru je drveni kip sv. Roka. Osim sv. Roka, u crkvi se još štuju Gospa od Zdravlja i sv. Ante. Crkva je temeljito obnovljena za župnikovanja don Ljube Bodrožića 1983. godine.
Raspored Svetih Misa
Nedjeljom: u 6.30, 7.00, 8.00, 9.00 (dječja), 10.00 sati (župna) 11.00 (za mlade) i 19.00 sati
Radnim danom: 7.00 , 8.00, 9.00 i 19.00 sati (subotom nema večernje mise zbog vjenčanja)
Ispovijed
Nedjeljom: od 6.15 - 12.00 sati, te jedan sat prije večernje mise
Radnim danom: od 6.45 - 12.00 sati, te pola sata prije večernje mise
O Božiću, Uskrsu i Velikoj Gospi ispovijed prema posebnom rasporedu
Klanjanje
Četvrtkom nakon večernje mise
Krunica
Svaki dan prije večernje mise, subotom u 8.30 sati
*prvi petak prigoda za ispovijed, sveta misa i posveta Srcu Isusovu (kod večernje mise)
*svakog petnaestog u mjesecu zavjetna misa na Gospinom gradu (satnica ovisi o mjesecima u godini)
* u devetnici Velikoj Gospi i Božiću te u korizmi subotom slavimo večernje svete mise
Antička Salona ili Colonia Martia Iulia Salona, kako se nazivala za vrijeme antike, je bila glavni grad rimske provincije Dalmacije. Nastala je uz samo ušće rijeke Jadro i zaštićeni morski zaljev u podnožju brda Kozjaka. Tu su prije dolaska Italika i Rimljana obitavali domaći delmatski žitelji i grčki trgovci. Zbog povoljnog strateškog položaja na središnjem dijelu Jadrana na putu prema delmatskom zaleđu i unutrašnjosti ta delmatska luka postala je zanimljiva rimskim trgovcima, ali i vojsci. Prvi put se u literarnim izvorima ime naselja Salona spominje 119. pr. Kr. kada je rimski vojskovođa Cecilije Metel ondje prezimio s vojskom U građanskom ratu između Cezara i Pompeja Salona je stala na Cezarovu stranu, što je znatno utjecalo na njezin razvoj pa je stekla status kolonije.
O veličini, blagostanju i raskoši antičkog velegrada Salone svjedoči sljedeći opis: 'Grad ima nepravilan izdužen oblik, a u njegovu je središtu najstarija jezgra trapezna oblika (Urbs vetus, antiqua ili graeca), opasana zidinama, od kojih se sačuvao istočni dio s monumentalnim gradskim vratima (Porta Caesarea), vjerojatno iz augustovskog doba. Ondje su se nalazile terme, forum, kapitolij, kurija i kazalište. Kada je taj dio postao tijesnim, grad se proširio i izvan prvotnih zidina (urbs orientalis i urbs occidentalis), a podizali su se i novi bedemi.'
Jelena, kraljica hrvatskog kraljevstva krajem 10. stoljeća, žena kralja Mihajla Krešimira II koji je ubijen u ratu. Umjesto maloljetnog prestolonasljednika Stjepana Držislava, vladala je Hrvatskim kraljevstvom kao regentica 970-ih godina. Kao svaki monarh postala je zaštitnica svojih podanika, a kako je i sama bila udovica proglašena je zaštitnicom udovica i siročadi. U znak zahvalnosti za njezinu dobrotu i zaštitu prozvali su je Jelena Slavna.
Ona je dala izgraditi dvije drevne crkve na području riječnog otoka u Solinu, crkvu Blažene Djevice Marije u kojoj su se krunili hrvatski kraljevi i malo sjevernije crkvu svetog Stjepana u kojoj su kraljevi bili pokapani. Također ovdje je započeta izgradnja Marijanskog svetišta, najstarijeg u Hrvata. Kraljica Jelena umrla je 976. godine, a pokopana je također na ovom otočiću, pokraj svog muža kralja Mihajla Krešimira.
Njezini ostaci pronađeni su prilikom iskapanja u 19.stoljeću, u sarkofagu s epitafom koji svjedoči o njezinoj kraljevskoj ulozi.
Nalazi se istočno od Salone, uz samu rijeku Jadro. Sam naziv crkve potječe iz vremena kada su tu stajali zidovi zapuštene crkve urušenog krova, zabilježeni na Camucijevu zemljovidu u zadarskom arhivu iz druge polovice 16. stoljeća. Ostaci ove rano-romaničke trobrodne bazilike posvećene Sv. Petru i Mojsiju stajali su još na svršetku 17. i početku 18. stoljeća, kada su joj novi, tada doseljeni stanovnici Solina i dali to slikovito ime.
Sama crkva potječe iz 11. stoljeća, usko je povezana s krunidbom Dmitra Zvonimira za hrvatskog kralja 1075. godine, a sagrađena je unutar velike starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća. Uz crkvu je bio i benediktinski samostan vjerojatno povezan s vladarskom kućom, pa je i to razlog da se nova crkva gradi u staroj i da se u njoj obavlja taj važan povijesni čin.
Ova trobrodna bazilika imala je vrlo specifično zapadno pročelje, tzv. zapadni korpus (westwerk) i zvonik, a na istočnoj strani tri apside uklopljene u samo tijelo crkve. U njoj se nalazila i velika trodjelna oltarna pregrada s natpisom titulara, svetog Petra i Mojsija. Naime toj su ogradi, kako se vjeruje pripadali i pluteji koji danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana, među kojima je najpoznatiji onaj koji interpretira prikaz hrvatskog vladara na prijestolju. Crkva je danas u ruševnom stanju i često djelomično potopljena zbog skretanja toka rijeke Jadro.
Građena je prema idejnom projektu arhitekta Viktora Vrečka, koji je pobijedio na natječaju prije jedanaest godina. Duga je 45 metara, široka 34, visoka petnaestak, površine je 1100 kvadrata s oko 650 sjedećih mjesta, ima sedam ulaza, tri sakristije, čak i prostor za snimanje vjerskih slavlja.
Prvo što na ovalnoj građevini upada u oči jest golemi portal, visok petnaest metara, širok pet, u čijem podnožju su velike vratnice, sve je od metala, prekrivene su "zrakama" koje označavaju darove Duha Svetoga. Prostrane mozaike i freske koji prekrivaju zidove osmislio je jedan od najpoznatijih svjetskih sakralnih umjetnika, isusovac pater Marko Rupnik, koji je s timom od 27 ljudi iz svoga "Centra Aletti" nekoliko tjedana ukrašavao zidove.
Sav rad na bazilici prožet je molitvom i zajedništvom, u svemu je prisutna duboka simbolika i sve ima smisla. Brojni su mozaici na zidovima u čijem je središtu Isus Krist Pantokrator (grč. Svevladar, Svedržitelj), a sa strane su mu Gospa i sv. Ivan Krstitelj. Potom ga okružuju sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, salonitanski mučenici i splitski zaštitnici sv. Dujam i sv. Staš, sv. Jeronim Dalmatinac, sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Ivan Zlatousti, sv. Grgur Nazijanski, sv. Franjo Asiški, sv. Klara, sv. Terezija – Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Majka Tereza, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetog Isusa Petković i bl. Ivan Merz.
Izbor svetaca oko Pantokratora predstavlja opću, hrvatsku i lokalnu, dalmatinsku Crkvu. A Dalmaciju, kao tradicionalni 'kalež' predstavlja i bukarica koju je pater Rupnik izradio na mozaiku, naći ćete je - ako bolje pogledate - blizu sv. Leopolda Mandića.
Izvire u podnožju Mosora na 35 metara nadmorske visine, a ulijeva se u solinski zaljev nakon 4,5 km dugog toka. Svojim kratkim tokom oplođuje i donosi život ovom kraju, napajajući osim Solina, grad Split, Kaštela, Trogir i okolnih mjesta. U Solinu rijeku Jadro zovu „Solinska Rika" , a zbog njena značaja i događaja iz starohrvatske povijesti, često se naziva i "hrvatskim Jordanom".
Zbog života i razvoja endemske podvrste Mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris salonitana), gornji tok rijeke proglašen je 1984. godine posebnim ihtiološkim rezervatom. Površina tog ihtiološkog rezervata je cca 78 000 m2, a predstavlja vodotok rijeke Jadro od izvora do Uvodića mosta.
Za vrijednosti rijeke Jadro znali su i davni narodi. Još su stari Iliri gradili kuće pokraj njezina korita i pili vodu kakve na daleko nije bilo. Krijepila ih je kad su odlazili u ratove protiv Rimljana, a Rimljani su zahvaljujući njezinoj vodi sagradili najveći grad na ovoj strani Jadranskog mora.
Jadro je izvor života cijele Dalmacije jer su se zbog ovog izvora u zaštićenom zaljevu razvile Salona i Dioklecijanova palača, do koje s područja izvora vodi antički akvadukt koji i danas napaja cca 300.000 stanovnika. Solin, ali i stanovništvo aglomeracije izgubilo je kontakt s Rikom, pa je ona stoga slabo prezentirana i turistima iako sama po sebi, a posebno njezini zaštićeni dijelovi i kulturna baština koja se razvila duž 4,2 km toka, predstavlja snažan, ali još uvijek neiskorišten potencijal.
Planinski masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadransko more od Zagore, a nalazi se na području gradova Makarska i Vrgorac, te okolnih općina. Proteže se duž Jadranske obale od prijevoja Dubci do Baćinskih jezera, a sjeveroistočnu granicu čini dionica autoceste A1. Najviši vrh planine je Sveti Jure visok 1762 m, do kojeg vodi Biokovska cesta duga 23 km. Sjeverni dio planine Biokovo proglašen je Parkom prirode 1981. godine. Nova Nebeska šetnica - Skywalk Biokovo nalazi se u jugozapadnom dijelu Parka prirode, na visini od 1228 m, a otvorena je u srpnju 2020. godine.
Primorska planina u srednjoj Dalmaciji. Proteže se u smjeru paralelnim s morskom obalnom linijom od Splita i Kliškog prijevoja na sjeverozapadu, sve do rijeke Cetine na jugoistoku. Planina je vapnenačkog sastava, s velikim brojem jama i špilja. Pretežito je ogoljela odnosno s niskom vegetacijom. Na Mosoru se nalaze nalazišta boksita. Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m). Jugozapadno se nalazi poznata špilja Vranjača.
Dinara je planina u Dinarskom gorju, koja dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga, te čini prirodnu granicu između BiH i Hrvatske. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km. Najviši vrh masiva Dinare, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH. Vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj. Dana 5. veljače 2021. proglašen je Park prirode Dinara kao dvanaesti Park prirode RH.
Planina koja se nalazi na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, između Sinja u Zagori i Livna u Završju. Cjelokupan vršni greben s najvišim vrhovima nalazi se u se u BiH, a podalje od granice s hrvatske strane ističu se Divov brig (1333 m) i Glavaš (1308 m). Kamešnica obiluje geotektonskim pojavama kao što su vrtače, špilje, dolci i zaravni, a privlačna je za planinarenje u proljetnim i jesenskim mjesecima. Na Kamešnici se mogu naći brojne biljne vrste iznimne ljekovitosti i čistoće, poput gorske metvice, gorskog pelina, alpskih lišajeva, majčine dušice, kadulje…
Raspored Svetih Misa
Nedjeljom: u 8.00 i 10.30 sati
Radnim danom: u 8.00 sati
Ispovijed
Pola sata prije mise
Klanjanje
Prvi petak i prvu nedjelju u mjesecu
Krunica
U svibnju i listopadu, pola sata prije mise
Raspored Svetih Misa
Nedjeljom: u 8.30 i 10.45 sati
Radnim danom: zimi u 17.00, u proljeće i jesen u 18.00, ljeti u 19.00 sati
Ispovijed
Pola sata prije mise
Klanjanje
Prvu nedjelju u mjesecu, nakon mise u 10:45 sati
Krunica
Pola sata prije mise
Smješten u srcu Dalmatinske zagore, grad na Cetini ima bogatu kulturno - povijesnu baštinu kao malo koji drugi. Još od VII. stoljeća bio je poprište velikih bitaka , a u spomen na najznačajniju , onu protiv Turaka iz kolovoza 1715. godine, svakog se ljeta održava nadaleko poznata Sinjska alka, viteško nadmetanje alkara kopljanika na konjima.
Ono zbog čega tisuće hodočasnika iz cijelog svijeta sredinom kolovoza dolaze u Sinj, a posebno na blagdan Uznesenja BDM 15. kolovoza, je hodočašće Gospi Sinjskoj koja pruža utjehu, nadu i vjeru. Gospa je opisana kao rajska i zemaljska kraljica, postavljena na nebesko prijestolje. Tada se hodočasnici mole za Gospin zagovor, te stavljaju u zaštitu njezine dobrote, ljubavi i milosrđa.
Puk Sinja vjeruje kako je i najslavnija pobjeda 1715. godine plod čudotvornog Gospinog zagovora, a njezina slika u to je vrijeme bila u tvrđavi na Starom Gradu. Glavnim gradskim trgom dominira crkva i svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, veličanstvena, uokvirena reljefnim brončanim vratima akademskog kipara Stipe Sikirice, podignutim 1987. godine.
Spomenik civilnim žrtvama II svjetskog rata iz 1943.g. uz trasu nekadašnje Sinjske ferate na kontrolnoj točki Kukuzovac 22.09.2013. blagoslovljeno je i otkriveno spomen-obilježje za 67 nevinih civilnih žrtava koji su 24. rujna 1943. ubijeni od strane pripadnika 7. SS divizije Prinz Eugen, glavne i idejne autorice Jelene Mastelić iz naselja Brnaze, a izgrađeno je od 68 kamenih vaca koje su darovale obitelji stradalih sa starih kuća iz kojih su prije sedamdeset godina nedužni civili odvedeni na pogubljenje.
Na dvije ploče ugraviran je tekst o mjestu i okolnosti pogibije i imena svih 67 žrtava. Na putu prema Splitu njemačke ubojice bez ikakvog neposrednog povoda 23. rujna u zaseoku Bučani u selu Vojniću ubili su 15 mještana. Krvavi pir SS-ovci su nastavili sutradan kada su na Kukuzovcu pobili 41 mještanina Košuta i još jednog civila iz Glavica koji se zatekao kod rodbine u tom selu, 7 mještana Turjaka, 17 mještana Brnaza i franjevca fra Rafu Kalinića.
Polje u kršu smješteno u Dalmatinskoj Zagori. Obuhvaća 64 km² plodne zemlje. Leži podno Sinja, s obiju strana Cetine i najveće je polje Zagore. Nalazi se između 295 i 301 mnv. Sinjsko polje okružuje niz naselja. Polje je u prošlosti plavilo u zimskom periodu godine. Kad bi se na proljeće povukle vode, u polju su pasla krda goveda i drugog blaga. Danas nema ispaše, a polje je posijano kukuruzom i pšenicom.
Tako se u Stepinčevoj ulici može vidjeti divna župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela sagrađena 1938. godine. Pridodan joj je pridjev 'nova' jer je odmah pokraj nje istoimena stara crkva. Ova velebna kamena, trobrodna građevina duga je 35, široka 19 i visoka 15 metara, dok su zvonici visoki 33 metra.
Crkva je sagrađena od klesanog bijelog kamena u obliku latinskog križa, a na pročelju je atrij s velikim trijumfalnim lukom koji podsjeća na kotorsku katedralu Svetog Tripuna, te dva zvonika s kamenim završnim piramidama. Za ovakav je izgled zaslužan arhitekt Emilio Ciciliani. Crkva je posvećena sv. Mihovilu Arkanđelu, a suzaštitnik je sv. Jeronim.
Odmah pokraj nove crkve ponosno stoji istoimena stara crkva, točnije, nalazi se na mjesnom groblju u Dugopolju. Crkva je temeljito obnovljena 1997. godine zaslugom Općine Dugopolje i raznih donatora. Tada su vršena arheološka istraživanja i ustanovljeno je da je crkva više puta bila nadograđivana. Današnje dimenzije crkva je dobila 1768., a bilo je unutarnjih preuređenja i 1829. godine. Kad je na tom mjestu sagrađena prva crkva, ne može se sa sigurnošću reći.
Neki podaci govore da bi to moglo biti prije dolaska Turaka u Dalmatinsku zagoru, dok neki kartografi iz druge polovice 16. stoljeća na svojim crtežima Klisa unose i Dugopolje pod nazivom Sv. Mihovil, «S. Michel» ili «S. Michiel». Crkva je popravljena, a možda i dograđena 1700. godine, naime, ta je godina uklesana iznad vrata.
Molitva blaženog Alojzija Stepinca Gospi za Hrvatsku
Zdravo Presveta Djevice i Majko Božja Marijo, moćna zaštitnice naše domovine Hrvatske!
Premda nevrijedni da Ti služimo, ipak uzdajući se u ljubav i divnu blagost Tvoju izabiremo Te danas pred cijelim dvorom nebeskim za Gospodaricu, odvjetnicu i majku svoju i cijelog našega naroda te čvrsto odlučujemo da ćemo Ti drage volje i vjerno služiti.
Molimo Te usrdno da nam svima uz prijestolje Božanskog Sina isprosiš milost i milosrđe, spasenje i blagoslov, pomoć i zaštitu u svim pogibeljima i nevoljama.
Ti si Kraljica i Majka milosrđa, Pomoćnica kršćana i Tješiteljica žalosnih.
Zato ti iskazujemo svoje djetinje pouzdanje kako Ti je naš narod vazda kroz vjekove iskazivao.
Tvojoj majčinskoj zaštiti preporučujemo svoje duhovne i svjetovne poglavare, cijelu našu domovinu i cijeli naš narod u ovim teškim vremenima kušnja.
Tijekom godina je bio jedna od prolaznih točaka velikog broja hodočasnika iz Splita, Solina i okolnih mjesta na putu prema Sinju za proslavu blagdana Velike Gospe 15.08., kao što je služio kao jedna od obaveznih točaka kod hodočašća vjernika grada Sinja i Cetinske krajine prema Solinu i marijanskom svetištu Gospe od Otoka, na blagdan Male Gospe koji se slavi 08. rujna, kada je ujedno i dan grada Solina.
Uz već izgrađen Splitski kolodvor tijekom izgradnje željezničke pruge Split-Sinj, izgrađeno je 5 kolodvora (postaja) i 3 stajališta. Kolodvori su bili: Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo, Sinj, a stajališta Mravinci, Klis-Kosa i Prosik. Nekoliko godina poslije bila su izgrađena još 3 stajališta: Koprivno, Kukuzovac i Kopilica. Gradnja svih navedenih postaja počela je 1900.g. da bi sve bile uglavnom dovršene do proljeća 1903.
Zgrade na postajama u Solinu i Dugopolju bile su jednokatnice, dok su one u Klisu i Sinju bile dvokatnice. Prostorije u prizemlju su služile kao biljetarnica, prometnikov ured i prostor za stanovanje, dok su se na katovima nalazili stanovi za željezničke službenike.
Uz cestu Dugopolje – Klis – Kurtovići nalazi se kapelica Gospe u dnu polja. Posvećena je Gospinu pohođenju, a sagrađena je 1923. godine umjesto starije kapelice koja se prije nalazila istočnije, puno bliže Dugopoljskom polju, kako joj i ime govori. Duga je 4,20 i široka 3,50 metara. Nedaleko od ove kapelice nalazi se jedna zanimljivost, ovdje su preneseni stećci srednjovjekovnog groblja koji i danas izgledaju impozantno, a premješteni su s lokaliteta Kapela prilikom izgradnje autoceste A1. Blagdan Gospe u dnu polja slavi se u Dugopolju svake godine u mjesecu lipnju.
Sagrađena je za župnika don Bartola Ganze 1934. godine i pomoćnika don Klementa Tadina, voditelja radova. Svečano polaganje i blagoslov temeljnog kamena za gradnju je 16. ožujka 1934. blagoslovio splitski biskup Kvirin Klement Bonefačić. Prema zapisima u župnoj kronici, među velikim vjerničkim mnoštvom koje je sudjelovalo u svečanom blagoslovu kamena temeljca, posebno je bio uočljiv tada nepoznati svećenik, koji je cijelo vrijeme obreda klečao na travi. Dva mjeseca nakon tog događaja, taj svećenik postao je zagrebački nadbiskup (koadjutor). Bio je to Alojzije Stepinac, danas hrvatski blaženik!
Stara crkva svetog Jakova nalazila se na groblju. Nije poznata godina njezine gradnje, ali poznato je da ju je opisao splitski nadbiskup Stjepan Cupilli u izvješću iz 1709. godine kada je obavio vizitaciju župe.
Nova crkva sagrađena je od klesanog kamena na tri lađe u neoromaničkom stilu, ali s neobičnim i impozantnim zvonikom na pročelju. Zvonik je nadograđen 1994. g. za 4,26 metara, a križ na zvoniku visok je 1,80 metara. Tom su prigodom u zvonik postavljena nova četiri zvona salivena u Innsbrucku u tvrtki Grassmayer ukupne težine 1650 kg.
Crkvu dugu 35 i široku 17 metara, projektirao je arhitekt Emilio Cicilijani. Glavni oltar je u polukružnoj apsidi na kojemu su kipovi sv. Jakova i sv. Ane. Iza oltara su dvije sakristije. Crkvene lađe odijeljene su stupovima i lukovima. U pokrajnjim lađama nalaze se oltari Srca Isusova i sv. Ane sa kipovima.
Crkva je obnavljana 1969., 1984., te 1993.-1999. Ispred starog glavnog oltara postavljen je novi oltar, a na koru iznad glavnih vrata 1998. godine postavljene su nove Hefererove orgulje nabavljene prilozima vjernika.
Molitva za obitelji po zagovoru svetog Ivana Pavla II
Bože, Ti si Stvoritelj. Ti si dobar i Tvoja milost nema granica. Tebi uzdižu zahvalu sva stvorenja. Bože, ti si nam dao zakon nutrine po kojem moramo živjeti. Vršiti Tvoju volju naš je zadatak. Slijediti Tvoje putove put je kako bismo upoznali mir u srcu. Tebi iskazujemo poštovanje. Vodi nas na svim putovima kojima prolazimo na Zemlji. Oslobodi nas svog zla koje odvlači naše srce od Tvoje volje. Ne dozvoli nam da odlutamo od Tebe. Daruj ljubav osnaženu slavom sakramenta braka, neka postane jača od svih slabosti i iskušenja kroz koje obitelji prolaze. Zagovorom Svete nazaretske obitelji daruj Crkvi da plodonosno nosi svijetom poslanje u obitelji i kroz obitelji. To tražimo od Tebe, koji si život, istina i ljubav sa Sinom i Duhom Svetim. Amen. Molimo ponizno da po zagovoru svetog pape Ivana Pavla II. možemo biti ojačani milošću. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Molitva za onih koji imaju djecu ili ukućane s poteškoćama u razvoju
Bože, ti si nas sve stvorio iz ljubavi i svoju ljubav ne uskraćuješ nikomu od nas. Često ne razumijem tvoju božansku ljubav. Ne razumijem zašto moj/moja..... ima tako teške zdravstvene poteškoće. Znam da si mi odgovor dao u križu svoga Sina Isusa Krista. Znam i vjerujem da razumiješ i moj vapaj koji upućujem zajedno s njim: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” Molim te, Oče Nebeski, obdari me milošću vjere koja ne mora sve znati, kojoj je dovoljno povjerenje da nas ti sve vodiš različitim putovima, ali istom cilju – zajedništvu. Gospe draga, po tvom su se zagovoru dogodila brojna čudesa. Izmoli mi dar poniznosti i predanja volji Oca Nebeskoga i vodstvu Duha Svetoga i u služenju po tvomu i Isusovu primjeru i čudo izliječenja moga/moje..... na slavu Bogu. Hvala ti, Čudotvorna Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Psalam 142; Mt 19,13-15; Ivan 9,1-5
Gospe Sinjska, tvome majčinskom zagovoru prikazujem (navedi ime djece za koju moliš). Moli svoga Božanskog Sina Isusa, koga si na svojim grudima dojila, čijim si prvim koracima upravljala, koga si u Božji hram vodila, komu si svu svoju majčinsku brigu posvećivala. Moli ga, naša Nebeska Majko, da blagoslovi (navedi ime djece za koje moliš). Štiti ga/je/ih i brani od svih đavolskih i ljudskih zasjeda. Neka ga/je/ih svojim svetim rukama zagrli i blagoslovi tvoj Sin koji je posebno volio djecu i na njih nam ukazao kao znak nedužnosti, jednostavnosti i malenosti. Daj da napreduje/u u tvojoj milosti i ljubavi, da tebe i Boga upoznaju i ljube, da živi/e po Božjoj volji i postigne/u vječno spasenje u Trojedinomu Bogu: Ocu i Sinu i Duhom Svetomu. Hvala ti, Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Luka 2,48; Luka 7,11-17; Luka 15,11-32; Luka 18,16; Matej 2,22-40; Efežanima 6,1-4, 3 Ivanova 4
Gospe Sinjska, obećao/la sam da ću svom životnom drugu biti vjeran/a u dobru i u zlu, u zdravlju i bolesti i da ću ga/je ljubiti i poštivati u sve dane života svoga. Pred tvojom svetom Slikom obnavljam to svoje obećanje. Molim te, poslušna Službenice Božja, da budem poslušan/a Božjoj volji. Isprosi mi milost da breme zajedničkoga života prigrlim kao što je Krist prigrlio svoj križ za moje spasenje. Snagom muke tvoga Sina neka se sva naša nerazumijevanja, naše međusobne rane, naše zajedljivosti i svi naši grijesi pretvore u Božji blagoslov. A ti nas, Gospe Sinjska, prati svojom brižnom ljubavlju. Hvala ti, Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Pjesma nad pjesmama 4,1-15, Pjesma nad pjesmama 5,10-16, Pjesma nad pjesmama 6,3.8,6-7a; Izreke 31,10-31; Matej 18,21-22; 19,4-6; Efežanima 5,15-33
Ispovijest vjere Hrvata katolika
Čvrsto vjerujem u Boga Oca, i Sina i Duha Svetoga.
Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom
i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista
i vjernosti Katoličkoj Crkvi.
Svoju odluku polažem u Bezgrešno Srce Presvete Bogorodice Marije.
Najvjernija odvjetnice na braniku stoj čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. Amen.
"Približio se trenutak rastanka. Upućujem zadnji pozdrav svima, a posebno vama, Solinjani: budite ponosni na blago vjere, koje vam je povijest povjerila. čuvajte ga ljubomorno.
Želim se od vas oprostiti podsjetivši vas na riječi blaženoga Alojzija Stepinca: »Nećete biti dostojni imena otaca vaših, ako budete dopustili da vas tko otrgne od pećine na kojoj je Krist sazidao svoju Crkvu« (Oporuka iz 1957).
Sve vas povjeravam Onoj, koja je bila tjelesna Majka Riječi utjelovljene radi našega spasenja. Gospa od Otoka iz ovoga svojeg prasvetišta u zemlji hrvatskoj bdjela nad vama, nad vašim obiteljima, nad vašom domovinom. Neka vam bude potpora u svjedočenju za Krista u novome tisućljeću, koje je već pred vratima.
Sve blagoslivljem!
Hvaljen Isus i Marija!"
Molitva BDM
Marijo… Neka naše uši neprestano slušaju kristalno jasno tvoj majčinski glas: “Učinite sve što vam moj Sin kaže.” Daj nam snage da ustrajemo uz Krista. Pomozi nam, Majko Crkve, da izgrađujemo Njegovo Mistično Tijelo živeći životom koji nam je On sam dao iz svoje punine, koji je božanski i ljudski.
Iskrena srca zahvaljujemo za svetog papu Ivana Pavla II., koji je potpuno bio posvećen tebi, Marijo, vjerno ti služio i do kraja ispunjavao svoju apostolsku misiju.
Blagoslovljena Ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe Tvoje, Isus.
Molimo za milost … Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Raspored Svetih Misa
- Od 1. listopada do 31. svibnja
Nedjeljom: u 8.00, 9.30, 11.00 i 18.00 sati (u bazilici sv. Obitelji)
Radnim danom: u 7.00 i 18.00 sati (u župnoj crkvi)
- Od 1. lipnja do 30. rujna
Nedjeljom: u 8.00, 10.00 i 19.00 sati (u bazilici sv. Obitelji)
Radnim danom: u 7.00 i 19.00 sati (u župnoj crkvi)
Ispovijed
Pola sata prije mise
Svaki prvi petak, sat vremena prije večernje mise
Klanjanje
Svaki četvrtak cjelodnevno klanjanje
Krunica
Pola sata prije večernje mise
Svaki petak u 15 sati krunica Božjeg Milosrđa
Svaki prvi petak prije jutarnje i večernje mise Zlatna krunica
Staza Gospi Sinjskoj hodočasnički je put kojim se, iz nekoliko pravaca, stoljećima pješači k najvećem marijanskom svetištu na južno-hrvatskim prostorima. Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika, osobito mladih, a 15. kolovoza se održava središnja vjerska svečanost. Hodočasnici pristižu iz nekoliko pravaca a najviše iz pravca juga - iz Solina…
Molitva za oslobođenje od zle ljutnje
Draga Gospe, opterećuje me moja česta ljutnja. Zbog ljutnje na druge, ljutim se i sam/a na sebe. Znam da nas Sveto pismo uči da se možemo srditi, ali da u srdžbi ne činimo zlo (Ef 4,26). Isus 50 se ljutio, ali nije griješio. Isprosi mi, Gospe, milost da u ljutnji ne počinim zlo, da se u sukobima ne borim protiv drugih, već za bolje odnose, da kroz sukobe i ljutnju bolje upoznam sebe i druge ljude; da shvatim da je pravi uzrok mojoj ljutnji u meni a da su drugi često samo povod, da upoznam prave uzroke i njih otklonim. Djevice blaga, neka me tvoj Sin oslobodi spona srdžbe i ljutnje i sačuva od zla koje bih mogao/la učiniti u srdžbi i ljutnji. Hvala ti, Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Sirah 28,3-4; Psalam 37; Matej 5,21- 23.38-48; Matej 18,21-22; Marko 11,15-19; Efežanima 4,26
Isusova majka, Blažena Djevica Marija, doživjela je već uskrsnuće tijela. Nama će se to dogoditi tek na Sudnji dan. Kao Isus tako je i Marija s nama ne samo dušom (kao sveci) nego i tijelom koje ima uskrsne, duhovne kvalitete. Zato je ona nekako drukčije, neposrednije i punije od svetaca prisutna među nama. Ona je, napokon, zbog svog bezgrešnog začeća, zbog bogomajčinstva, zbog djevičanstva i suotkupiteljske brige za nas daleko eminentnije prisutna medu nama. Predana nam je da nam bude majka, pa je i stoga ostvarena njezina posebna majčinska prisutnost. To svjedoče njoj posvećena hodočasnička mjesta širom Crkve. Marija ima silnu moć, koju joj je dao Bog po njezinu Sinu Isusu. Ona nas beskrajno ljubi, shvaća, suosjeća s nama, čezne za nama, brine se za nas. Čudesna je to stvarnost, čudesna mogućnost doticaja onozemljskog. Mnogi sveci svjedoče kako im se Marija ukazivala i razgovarala s njima. Hodočasnička
mjesta odišu tom njezinom opipljivom prisutnošću. Ona nas zove k sebi da bi nas kao majka, za ruku, povela Isusu. A on nas preporađa, ozdravlja, puni svojim Duhom.
Tomislav Ivančić
Molitva za oslobođenje od mržnje
Majko Isusa Krista, tebe je bolno pogađalo zlo mržnje prema tvome Sinu. On je patio što se ljudi zarobljeni mržnjom nisu dali i ne daju osloboditi. Sada s ljubavlju čeka da prihvate njegovu ponudu slobode. Ljubio je one koji su ga progonili i dobro činio onima koji su ga mrzili. Želio je i želi sve spasiti. Gospe Sinjska, izmoli mi milost da se moja mržnja prema onima koji mi čine zlo pretvori u sućut s njima. Doista, oni su vrijedni sućuti bilo da znaju ili ne znaju što čine. Zlo je uvijek zlo. Daj da zajedno s tobom molim za njihovo obraćenje i vječno spasenje. Sačuvaj me da iz osjećaja mržnje ne počinim nijedno zlodjelo. Naprotiv, daj da se čineći dobro oslobodim i samog osjećaja mržnje. Hvala ti, Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Sirah 28,3-4; Psalam 13; 133; Matej 5,21-23.38-48; Galaćanima 5,13-26
U godinama prvih rimskih careva Salona je postala okupljalište trgovaca iz cijeloga antičkog svijeta. Puni procvat i širenje grad je doživio u II. i III. st., osobito za cara Dioklecijana, koji je u njegovoj blizini gradio svoju palaču, a grad je dobio i počasni naslov Valeria (carsko gentilno ime) pa se nazivao Colonia Martia Iulia Valeria Salona Felix. Prema nekim izvorima grad je na vrhuncu svoje moći mogao imati između 20 i 30 tisuća stanovnika. U sjeverozapadnom dijelu grada, povezanu bedemima, nalazio se monumentalni amfiteatar, prvotno na tri kata; danas sačuvan samo u prizemnoj razini. Izvan gradskih bedema, oko relikvija salonitanskih mučenika, nastala su kršćanska groblja u okviru kojih su se već od IV. st. gradile crkve iznad grobova mučenika (lokaliteti: Manastirine – grob sv. Dujma, Kapljuč – bazilika petorice mučenika, Marusinac – mauzolej sv. Anastazija).
Nakon velike seobe naroda na dijelu srušene i napuštene Salone nastanili su se Hrvati. Na Gospinu otoku i uz rukavce Jadra hrvatski će vladari podignuti nove crkvene građevine i stvoriti središte hrvatskog Solina. Godine 614. Salonu su razorili Avari i Slaveni, a stanovništvo se sklonilo u Dioklecijanovu palaču. Novi stanovnici naseljavali su se izvan ruševina antičkog grada, na istok uz rijeku Jadro.
Naselje Dugopolje smjestilo se uz istoimeno prostrano krško polje, ispod sjevernih padina planine Mosor. To je malo i dinamično mjesto u predvorju Dalmatinske zagore, udaljeno 15 km od grada Splita, županijskog središta i najvećeg grada na hrvatskoj obali. Dugopolje ima odličan geoprometni položaj, jer se nalazi na sjecištu državne autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik koja spaja sjever i jug Hrvatske, te županijske brze ceste D1 Split-Sinj koja povezuje obalu i unutrašnjost Srednje Dalmacije. Dakle nalazi se na idealnoj geoprometnoj lokaciji za jednodnevne izlete i kratke posjete biserima Jadrana i dalmatinskog zaleđa. Do grada Splita i okolnih mjesta na obali potrebno je svega 15-ak minuta vožnje automobilom dok su atrakcije Dalmatinske zagore udaljene od 15 minuta do najviše sat vremena.
Općina Dugopolje utemeljena je 1997. godine, sastoji se od naselja Dugopolje, Koprivno, Kotlenice i Liska, te zauzima prostor od 63,5 km2 površine na kojem živi nešto manje od 4 tisuće stanovnika.
Turistička djelatnost na području općine Dugopolje je na samom početku, ali ima veliki potencijal u aktivnom i sportskom turizmu. Ljepote ovog područja očituju se kroz netaknutu prirodu sjevernih padina planine Mosor i špilju Vranjaču u naselju Kotlenice – zaštićeni geomorfološki spomenik prirode. Biciklizam, trekking i planinarenje samo su neke od aktivnosti kojima se možete baviti u ovom dijelu Dalmacije. Nogometni stadion SC ”Hrvatski vitezovi” mjesto je održavanja brojnih priprema, turnira, akademija i nogometnih škola domaćih i inozemnih klubova.
Molitva u tjeskobi
“Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio!” - vapio je tvoj Sin, Gospe, raspet na križu. Njegov osjećaj tjeskobne ostavljenosti na križu razdirao je i tvoje majčinsko srce. Gospe Sinjska, ti dobro čuješ i moj vapaj s križa moga života. Poznata ti je i tjeskoba koja me obuzima zbog mojih dragih koji nose svoje životne križeve. Gospe moja, zajedno s Kristom prihvatila si križ kao volju Očevu za spasenje ljudi. Daj mi s Kristom moliti: “Ako je moguće, Oče, neka me mimoiđe ova tjeskoba, ali neka bude volja tvoja a ne moja.” Isprosi mi, Gospe, vjeru, da sam i ja i svi moji u Očevoj ruci i da naši putovi križa vode putom Kristova križa koji završava uskrsnućem. Hvala ti, Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Psalam 4; 18; 25; 31; 116; 121; 139; Filipljanima 4,4-5, Ivan 8,12; 14,1-4
Molitva u stresnim prilikama
Gospe Sinjska, toliko sam zbunjen/a i uznemiren/a da ne znam ni tebi izreći pravo stanje 40 svoje duše i tijela. Osjećam se gonjen/a svakodnevnim obvezama kako bih ostvario/la zacrtane ciljeve. Priznajem, Gospe, te ciljeve nisam stvarao/la ni s tobom ni s Bogom. Sad sam izbezumljen/a tjeskobnim brigama. Gospe draga, izmoli mi mudrost Duha Svetoga da razaznam što mi je činiti. Izmoli mi milost da do moga srca dopru Isusove riječi: “Ne bojte se! Ja sam s vama!” Osnaži mi povjerenje u Oca Nebeskoga da mogu hrabro reći: “Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer ti si, Bože, sa mnom.” Hvala ti, Gospe Sinjska! Amen. Možete još pročitati: Psalam 18; 23; 27; 62; 116; 121; Mk 6,45-52; Ivan 16,32-33; Filipljanima 4,6-7
Sveti Rok živio je u 13. stoljeću. Rođen je u južnoj Francuskoj kod pobožnih roditelja koji su mu prenijeli kršćanski odgoj i vrijednosti, za života je pomagao oboljelima od kuge te je naposljetku i sam obolio. Posvećene su mu mnoge crkve i kapele te se osobito štuje kao zaštitnik od bolesti.
Molitva svetom Roku
O Bože, čija je dobrota beskonačna, čije je milosrđe bez zapreka, čija svemoć vlada nad tijelom i dušom, životom i smrti, zdravljem i bolesti, padamo ničice pred prijestoljem Tvoga božanskog veličanstva. Klanjamo Ti se u dubokom strahopoštovanju, jer znamo, da smo pred tobom prašina i pepeo, i naspram Tebe smo samo jedno nestalno ništa. Ali smo ujedno i ohrabreni Tvojim dobrim milosrđem jer smo uvjereni da ćeš nas Ti prihvatiti, pa ako bismo bili i najveći grješnici ako se samo pojavimo pred Tobom ponizna srca.
Vidi Gospodine, kajemo se za naše grijehe, žalimo zbog naših zlih djela, poradi toga, jer smo Tebe povrijedili, naše najveće dobro, kojeg iznad svega ljubimo. Molimo Te po zaslugama Isusa Krista -Tvog Sina, našeg Spasitelja i Otkupitelja, usliši našu molitvu i otjeraj od nas štetni otrov za dušu – grijehe – sačuvaj nas od svega što bi nas moglo zaraziti ovom kugom, daj nam Tvoju snažnu milost, pomoću koje ćemo na putu Tvojih Svetih zapovijedi brzim koracima hoditi, očuvaj nas u vjeri, umnoži našu nadu i zapali u nama vatru Tvoje ljubavi. Daj nam u svako vrijeme Tvoje nebesko svjetlo, Tvoju milost i Tvoj blagoslov, da pravo govorimo i pravo djelujemo; potakni nas, da uvijek naš život usmjerimo po primjeru sv. Roka. Po njegovu zagovoru odvrati od nas sve kugom zarazne bolesti, svu nesreću, i uvedi nas konačno u vječni život, po Isusu Kristu, našem Gospodinu.
Amen.
Anđeli su po katoličkom učenju osobna, od Boga stvorena bića, koja “uvijek gledaju lice Oca nebeskoga” (Mt 18,10), te su neposredni svjedoci njegovih velikih djela i razglašuju njegovu slavu (grčki angelos znači glasnik). Za razliku od ljudi, anđeli nisu vezani na tijelo. Oni su čisti dusi, a posjeduju veću moć nad materijom od čovjeka i veću sposobnost spoznaje. Nauka o anđelima (angelologija) razvrstava anđele u devet korova. Osmi su kor arkanđeli i među njih spadaju Mihael, Gabriel i Rafael.
Najstarije štovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je već u 4. stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Općenito, Mihael se štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve.
Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protiv zla
Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast duša, Božanskom krijepošću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgriješnu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgriješno začeće. Amen. Oče naš…
Najstarije štovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je već u 4. stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Općenito, Mihael se štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve.
Od stare crkve ostala je sačuvana apsida, trijumfalni luk i dijelovi uzdužnih zidova nekadašnjeg broda. Proširena s dva uska bočna broda, crkva je dobila svoj konačni bazilikalni oblik istaknut u njenom širokom plošnom pročelju koji karakteriziraju jednostavni neorenesansni graditeljski oblici. Vanjska dužina crkve od pročelja do kraja apside iznosi 32.30 m, a najveća širina 17.80 m.
Oslikavanje unutrašnjosti crkve povjereno solinskom slikaru Vjekoslavu Paraću. Freske koje je izradio predstavljaju posebnu likovnu vrijednost crkve, a naslikane su na zidu iznad slavoluka i na zidovima iznad lukova, koji dijele glavni od bočnih brodova. Ove tri velike freske predstavljaju jednu likovnu cjelinu, odnosno fresku čija ukupna dužina na sjevernom, južnom i istočnom zidu iznosi 40 m, dok joj je visina 6.10 m, te je ona po svojoj površini najveće slikarsko djelo te vrste nastalo u Dalmaciji. Cjelokupni Paraćev slikarski rad u crkvi trajao je s prekidima oko petnaest mjeseci od 1938. do 1939. godine.
Blizu središta Varoša uzdiže se kliška župna crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Tijekom višestoljetnog postojanja nekoliko joj je puta mijenjan oblik, izgled pa i namjena. Zbog nedostatka povijesne i arheološke građe, ne može se utvrditi vrijeme nastanka i gradnje prve crkve na ovom mjestu. A nije poznato je li tu već ranije postojala ranokršćanska crkva. Kao predromanička crkva postojala je zacijelo već sredinom 9. st., u vrijeme hrvatskih knezova Mislava i Trpimira koji su u okolici svog vladarskog posjeda u Klisu podizali, obnavljali i darivali druge crkve.
Crkva se prvi put spominje 1333. kada je u njoj potpisan mir između kneza Nelipca i kneza Mladina III. Šubića, tadašnjeg gospodara Klisa. Godine 1338. u crkvi se udala Mladinova sestra Jelena za bosanskoga kneza Vladislava Kotromanića. Iz tog braka rodio se budući bosanski kralj Stjepan Tvrtko I., kasniji gospodar Klisa.
Kada su Osmanlije osvojili Klis crkvu sv. Marije u Varošu pretvorili su u džamiju. Nakon njihova odlaska tadašnja džamija u Varošu 1648. opet je postala crkva i vraćena kršćanskom obredu, a uskoro je i proširena. Tada je bila manjeg uzdužnog oblika, s apsidom prema istoku, dvoslivnim krovom i zvonikom na preslicu.
Pravi odmor se sastoji od liječenja duše i duha. Pravi odmor je ako skineš teret sa svoje savjesti, ako krivice predaš u ruke Stvoritelja, ako se pomiriš s drugima, ako dušu ispuniš novim mislima, snažnim idejama, novim, pozitivnim perspektivama, ljubavlju i povjerenjem novim prema ljudima, i dubokim odlukama. Ništa te neće toliko odmoriti kao mir u kojem si ponovno otkrio smisao života i rada, u kojem si otkrio način kako da na bolji, novi, uvjerljiviji način živiš zajedništvo braka, obitelji, rodbine, susjedstva i mjesta. Ništa te neće toliko odmoriti kao mir u kojem ćeš otkriti nove perspektive svoga posla, nove ideje na kojima možeš graditi život, nove radosti i novi duboki mir u kojem možeš promatrati umjetnost i živjeti kulturu. Ukoliko uroniš u molitvu i otkriješ prisutnost živoga Boga, uvijek ćeš moći biti odmoren.
Tomislav Ivančić
Krunica je izvanredno raširena molitva u Katoličkoj crkvi. Moleći je, kršćanin se uživljava u sva otajstva Kristova otkupljenja: utjelovljenje, smrti uskrsnuće. Moleći krunicu, vjernik se prepušta Mariji, Majci Božjoj, da ga vodi od jedne do druge postaje Isusova otkupiteljskog života na zemlji. Dobro je zato tu molitvu moliti dubinom svoga bića. Povjerovati da je Blažena Djevica Marija uz nas. Jer, nju je Isus dao nama za majku. Početi od dana navještenja, pa s Marijom poći k Elizabeti u Judejsko gorje, onda sjesti do jasala u Betlehemu i promatrati tajnu Božjeg dolaska u ljudskom liku. Nakon toga poći u hram u Jeruzalemu i prvi dio krunice završiti s dvanaestogodišnjim Isusom na putu iz hrama u Nazaret. U drugom dijelu krunice čvrsto se privinuti uz Mariju i sabrano ići od Getsemanija, do Pilatova dvora, odande križnim putem do Kalvarije i sve do smrti Isusove. U trećem dijelu krunice uputiti se Isusovom praznom grobu i vjerovati da je tu s nama uskrsnuli Krist. Onda poći do Betanije gdje je uzašao i vratiti se u dvoranu Posljednje večere i tu moliti s Marijom da na nas i čitavu Crkvu side ona ista silina Duha Svetoga koja je sišla na Mariju, apostole i stotinjak ljudi prisutnih s njima u molitvi. Okrenuti se zatim Mariji i čestitati joj što je već uskrsla, i napokon joj darovati sebe, da bude ne samo Kraljica neba i zemlje nego i naše slobode. Uzeti je odgovorno i svjesno za majku.
Tomislav Ivančić
Sv. Jeronim rođen je 340. godine u Stridonu, u Dalmaciji. Školu je pohađao u Rimu i ondje je kršten. Prigrlio je pokornički, asketski život, pošao na Istok i tamo je zaređen za svećenika. Vrativši se u Rim, postao je tajnik pape Damaza i ondje je započeo prevoditi Sveto pismo s izvornika na latinski jezik. Taj prijevod Biblije naziva se Vulgata (tj. popularni, pučki prijevod). Promicao je monaški, samostanski način života, te se nastanio u Betlehemu. Napisao je brojna djela, osobito tumačenja Svetoga pisma. Umro je u Betlehemu 420. godine. Njegov blagdan slavi se 30. rujna.
Majko od milosti - Gospe sinjska
Budi nam zagovornicom u našoj boli i našoj radosti koja opominje.
Marijo, Majko boli, izmoli nam dar trpljenja zbog boli drugih,
dar svjedočenja onima koji su daleko od istine života,
dar kristovske blizine s onima koji Krista zaboraviše.
Marijo, Majko ljubavi i Uzroče naše radosti,
izmoli nam dar radosti zbog svih koji u Kristu nalaze put života.
Marijo, Djevice ponizna, izmoli nam dar poniznosti
za svaki trenutak kada se uzoholimo u svojoj vjeri
i kada pomislimo kako smo bolji od drugih.
Marijo, Majko dobroga savjeta,
izmoli nam otvoreno uho i poučljivo srce
u svakome trenutku kad nas braća u vjeri s ljubavlju opominju
zbog naših lutanja i zbog naših grijeha. Amen.
Gospa od zdravlja ili Gospica u Prisoju jedna je od najstarijih crkava u župi Dicmo, građena je krajem 17. stoljeća u tri navrata. Proširivana je i nadograđivana, izvana i iznutra. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić blagoslovio je zadnju obnovu kapele 2005. godine. Unutra je postavljen novi oltar na kojem je monogram Ave Marija s Gospinom krunom kojoj je nacrt dao don Ante Šošić. Također je obnovljeno i crkveno posuđe, tako npr. i kalež koji datira iz 1604. godine.
Veliča duša moja Gospodina
i klikće duh moj
u Bogu mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je ime njegovo.
Od koljena do koljena dobrota je njegova
nad onima što se njega boje.
Iskaza snagu mišice svoje,
rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja,
a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima,
a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga,
kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje
prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.
Slava Ocu i Sinu
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda
i u vijeke vjekova. Amen.
Zahvala za primljenu milost
Hvala ti, Čudotvorna Gospe Sinjska, što si rado uslišala moju molitvu. Dobra moja Nebeska Majko, vjerovao/la sam da me ne ćeš odbiti. Vjerovao/la sam da će po tvome majčinskom zagovoru tvoj Sin Isus učiniti što je najbolje za mene. Riječima ne mogu izraziti svoju zahvalnost tebi, svojoj milosrdnoj Zagovornici i Zaštitnici, ali ti znadeš da sam ti svim srcem i svom dušom zahvalan/ na. Preporučujem se tvomu majčinskomu zagovoru. Čudotvorna Gospe Sinjska, s tobom i po tebi neprestano ću zahvaljivati i slaviti Boga sve do časa svoje smrti! Amen. Možete još pročitati: Psalam 100; 138; Luka 1,46-55
Uzvišenje / vidikovac Križice s kojeg se vidi gotovo cijelo Dicmanjsko polje. Sam okvir polju čine: Orlovača (542 m), Visoka (892m) i Trapošnik (666 m), pa je ovo suho krško polje zatvoreno. Njegovo tlo je zemlja ”crljenica”, poprilično raspucala u sparnim ljetnim danima, ali dovoljna bujnim vinogradima.
Polje (i istoimena općina/naselje) u kršu Dalmatinske Zagore u zaleđu Splita; dugo 15 km, široko do 2,5 km. Leži na nadmorskoj visini od 315 do 319 m., te obuhvaća 35 km². Poljem prolazi cesta Split – Sinj – Livno (BiH).
Prema arheološkim nalazima Dicmanjsko polje bilo je naseljeno još od vremena Ilira u antičko doba, te mu je naseljenost tekla kontinuirano. Ovdje su pronađeni ostatci/ruševine manjeg rimsko-ilirskog naselja. Na mjestu sadašnjeg Dicma u rimsko se vrijeme nalazio deseti po redu miljokaz (tisuću koraka) od ceste Salona – Muć.
Prvi se put spominje u drugoj polovici VII. st. pod nazivom Dicinum. Ime samog polja potječe od latinske riječi decima/decimus (deset) - za udaljenost od rimske ceste koja je vodila iz Salone, te se u blizini Dicma granala u dva smjera: za antički Aequum (Čitluk) i Pons Tiluri (Trilj).
Etno-agro park Stella Croatica smješten je u općini Klis gdje već dugo godina svojom bogatom kulturnom i gastronomskom ponudom privlači strane i domaće turiste. Iza brenda Stella Croatica stoji obitelj Dabelić koja već generacijama uzgaja masline i smokve, proizvode maslinovo ulje, vino i tradicionalne delicije. Uskoro otvaraju Muzej masline, jedinstven projekt na području cijele Dalmacije, a prepoznatljivi su po svojim tradicionalnim dalmatinskim slasticama poput arancina, bobića i ušećerenih badema.
Kliška tvrđava leži na prijevoju između Mosora i Kozjaka, na cesti Split – Sinj, 9 km sjeveroistočno od Splita. U pretpovijesti gradinsko naselje, potom kasnorimski Castrum. Spominje ga i Konstantin Porfirogenet opisujući pad Salone. U doba Trpimira, polovicom 9. st. navodi se kao vladarski posjed (curtis), a bio je i središte starohrvatske Županije (Parathalassia) koja se prostirala od trogirskog područja do Poljica. Od 13. stoljeća u posjedu je hrvatskih feudalaca (Bribirci, kojima je Klis jedno vrijeme i glavna utvrda). Početkom dvadesetih i tridesetih godina 13. stoljeća uspjelo je hrvatskom velikašu Domaldu zagospodariti Klisom, ali su mu ga oba puta Šubići oduzeli i vratili pod kraljevu vlast. Zbog svoga istaknutoga položaja dugo vremena je predstavljao teško osvojivu utvrdu. Završetkom 14. st. poslije smrti Tvrtka I. ponovno je u vlasti ugarsko-hrv. kraljeva.
Srednjovjekovni Klis bio je sjedište uskoka, hrvatskih boraca protiv turske i mletačke najezde. Njegovim osvajanjem 1537. godine, te herojskom obranom čuvenog uskoka Petra Kružića, Turci su uspjeli doći i zauzeti Solin te prodirati kroz Kaštela ali nikada nisu uspjeli zauzeti Split. Preostali kliški uskoci, nakon pada tvrđave, preselili su se u Senj. Nakon pada postaje sjedište turskog Kliškog sandžaka (velik dio dalmatinskog zaleđa, dio Like i Krbave). U mletačko-turskim ratovima (1648) osvaja ga general Leonardo Foscolo i pojačava novim obrambenim sustavima. Poslije pada Venecije (1797) Klis je pripao Austriji, kratko vrijeme bio pod francuskom vlašću (1805-'13), a potkraj 19.st.Austro-Ugarska mu dokida vojničku funkciju.
Nosi titulu najstarijeg marijanskog svetišta u Hrvata! Današnja župna crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji - Gospi od Otoka, sagrađena je 1880. godine u samom središtu Solina, na jednom većem otoku u delti solinske rijeke Jadro, koja se prije nazivala Salon.
S juga crkve je uređeni travnjak na kojem su tisuće i tisuće vjernika i mladeži sudjelovale u službi Božjoj prilikom posjeta pape Ivana Pavla II. 4. listopada 1998.g. Sa sjeverne strane današnje crkve sv. Marije pod zemljom su ostaci trobrodne crkve posvećene sv. Stjepanu. Bila je sagrađena upravo iznad građevinskih struktura iz rimskog doba koje su se prostirale na povećem otoku u delti rijeke. Treba voditi računa da je solinska rijeka u davno doba imala sasvim drugačiji tok nego danas, te da je prolazila i kroz sami grad (najbolji dokaz su ostaci tzv. Šuplje crkve istočno od Salone).
Uz već izgrađen Splitski kolodvor tijekom izgradnje željezničke pruge Split-Sinj, izgrađeno je 5 kolodvora i 3 stajališta. Kolodvori su bili: Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo i Sinj, a stajališta Mravinci, Klis-Kosa i Prosik. Nekoliko godina poslije bila su izgrađena još 3 stajališta: Koprivno, Kukuzovac i Kopilica.
Ovo su ostaci željezničkog kolodvora u Dicmu. Na postaji u Dicmu prijamna je zgrada bila mala prizemnica sa stanom za željezničko osoblje, a uz nju se nalazila natkrivena čekaonica za putnike.
Postaja Ferate u Dicmu trenutno je u poprilično lošem stanju i zatvorena je za javnost. U dogledno vrijeme se čeka i planira njena adaptacija i kompletna obnova u ingerenciji općine Dicmo.
Dalmatinsko područje obiluje kulturnim dobrima iz rimskog doba. Na ovom području su otkrivene rimske cestovne mreže čije je ishodište bilo u Saloni koja je, uz Dioklecijanovu palaču, jedan od antičkih dragulja Dalmacije.
Na području Općine Dicmo četiri su rimske ceste ili kolotraga, koje je projektirao agilni namjesnik (legatus Augusti pro praetore) rimske provincije Dalmacije - Publije Kornelije Dolabela.
Glavni rimski put je uz državnu cestu D1, te uz trasu nekadašnje rere. To je komunikacija koja je u rimsko doba bila na potezu Salona – Klis, Dugopolje – Dicmo – Aequum (Čitluk) – Servitium. Ukupna dužina ove prometnice je 167 rimskih milja ili 242 kilometra. Danas se na području Dicma nalazi 10 km ove prometnice.
Ovo je iznimno zanimljiva lokacija jer se unutar samo 50-ak metara nalaze tri komunikacije – sadašnja cesta D1, nekadašnja trasa poznate rere i glavna rimska prometnica.